{"id":1752,"date":"2019-04-24T10:19:52","date_gmt":"2019-04-24T10:19:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.antonicinmlin.com\/?page_id=1752"},"modified":"2021-02-03T10:13:57","modified_gmt":"2021-02-03T10:13:57","slug":"o-mlinu","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/antonicinmlin.com\/en\/o-mlinu\/","title":{"rendered":"About watermill"},"content":{"rendered":"

O mlinu<\/h2>\n<\/div>
<\/div>
<\/div><\/i><\/span>
<\/div><\/div>
<\/div>
Jedini mlin u Hrvatskoj koji posljednjih 100 godina nije prestao raditi je upravo ovaj, Antoni\u010din mlin na rijeci \u017drnovnici. 2008. godine je renovirano kolo za mljevenje bra\u0161na, a do tada je radilo samo jedno mlinsko kolo za blago.<\/span><\/h5>\n<\/div>
<\/div>
<\/div><\/i><\/span>
<\/div><\/div>
<\/div>

Najraniji pisani spomen ovog mlina se\u017ee u 1685. godinu, no ve\u0107 se u tom dokumentu spominju preci tada\u0161njeg (su)vlasnika Benzona \u0161to neizravno vra\u0107a po\u010detke u nepoznato vrijeme. Obitelj Aljinovi\u0107 (Antoni\u010dini) ulazi u suvlasni\u0161tvo mlina po\u010detkom 19. stolje\u0107a kada je Ante Aljinovi\u0107<\/span> do\u0161ao u mlin kao pomo\u0107nik, te kao sposoban \u010dovjek u\u0161ao u vlasni\u010dku strukturu. God. 1964. pok. Ivan Aljinovi\u0107, pradjed sada\u0161njeg vlasnika Marka je otkupio polovicu mlina od druge loze Aljinovi\u0107a i od tada je mlin u jedinstvenom vlasni\u0161tvu.<\/p>\n

Mlinsko postrojenje ima dva mlinska kola<\/span>, a imalo je i dvije stupe<\/span>. Jedna je i dalje tu kao muzejski eksponat<\/span>. Ovaj mlin je za\u0161ti\u0107eni spomenik kulture Republike Hrvatske<\/span> od 1972., a za\u0161tita je obnovljena 2011. godine. Po\u010detkom 2015. godine obnovljeno je krovi\u0161te uz pomo\u0107 ministarstva kulture RH.<\/p>\n

Za kri\u017eeve na ulazu<\/span> vjeruje se da su imali apotropejsko (obrambeno\/za\u0161titno) zna\u010denje, to jest da su \u0161titili od lo\u0161e sre\u0107e ili zlih utjecaja.<\/p>\n

Po Anti je do\u0161ao nadimak Antoni\u010dini po kojem se danas prepoznaje cijela loza, pa je i mlin od nekada Benzonova mlina postao Antoni\u010din mlin, kako se danas naziva.<\/p>\n<\/div>

<\/div><\/div><\/div>
<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>

Stupa<\/h2>\n<\/div>

Stroj za omek\u0161avanje sukna.<\/span> Izra\u0111ena je isklju\u010divo od dalmatinske hrastovine koja jam\u010di potrebnu tvrdo\u0107u materijala i trajnost stroja koji trpi velika optere\u0107enja prilikom rada.<\/p>\n

Vunena tkanina – SUKNO<\/h3>\n

istkano od doma\u0107e vune na tradicijski na\u010din zahtijevala je naknadnu obradbu da bi slu\u017eila svrsi: za odje\u0107u, kapute, tapete, prekriva\u010de… Tek istkano sukno imalo je grubu teksturu tkanja, bez dobrih termi\u010dkih i taktilnih svojstava.<\/p>\n

Na\u010din rada<\/h3>\n

Obrada se provodila u ovim stupama udaranjem drvenim batovima<\/span>, kroz valjanje i zbijanje sukna. Rad bi po\u010deo mokrim postupkom i voda bi stalno pritjecala na sukno uz naizmjeni\u010dno udaranje batova. Poslije nekoliko sati voda bi se zatvorila, a batovi bi nastavljali posao. Sljede\u0107ih sati vi\u0161ak vode bi se ocijedio, a sukno bi ostalo vla\u017eno i postupno bi se zagrijalo<\/span>. U takvim uvjetima tekstura sukna bi se mijenjala, dlake bi se izvla\u010dile iz samog tkanja na specifi\u010dan na\u010din \u010dine\u0107i povr\u0161inu sukna ravnomjernom i mekanom. Cijeli proces je trajao oko tridesetak sati<\/span>. Tijekom samog procesa stupanja, stupa bi se zaustavljala i sukno bi se vadilo i \u201cprotresalo\u201d (sli\u010dno kao plahte i jastuci) te ponovo vra\u0107alo na daljnju obradu.<\/p>\n

Izgled sukna<\/h3>\n

Sukno je bilo naj\u010de\u0161\u0107e \u0161iroko oko 90 cm<\/span> (jedan lakat ili ar\u0161in, stara mjera), a dolazilo je uglavnom u tri boje<\/span>: bijela, crna i \u0161arena, tj. spoj prve dvije. Prilikom stupanja se moralo voditi ra\u010duna o koli\u010dini materijala<\/span>. Ako bi sukna bilo malo, onda bi batovi znali udarati u tijelo stupe-babu, i to su bili silni udari koji su znali no\u0107u buditi, a ako bi bilo previ\u0161e onda bi stupa te\u0161ko okretala sukno, te bi znalo do\u0107i do zastoja. Optimalno je bilo oko 50 ar\u0161ina, tj. ne\u0161to preko 40 metara duljine. Takvo sukno bi se presavijanjem u\u010detvorostru\u010dilo i privremeno za\u0161ilo na nekoliko mjesta jednostavnim spojevima po rubovima da dobije ve\u0107i volumen a manja duljina te da se lak\u0161e obra\u0111uje<\/span>, a poslije obrade bi se ra\u0161ilo, otpustilo po cijeloj duljini i stavilo na su\u0161enje. Trebalo se voditi ra\u010duna i o bojama \u2013 bijela i crna nisu smjele i\u0107i zajedno jer bi se dlake pomije\u0161ale i sukno bi izgubilo osnovnu boju.<\/p>\n

Stupa je prestala s radom 1991. godine nakon \u0161to je tada\u0161nji vlasnik \u0160imun Aljinovi\u0107, skoro izgubio \u017eivot pod njom. Neposredno nakon toga ljudi su prestali sa izradom tradicijskog sukna.<\/p>\n<\/div>

<\/div><\/div><\/div>
\"\"<\/a><\/div><\/div>
<\/div>
\"\"<\/a><\/div><\/div>
<\/div>
\"\"<\/a><\/div><\/div>
<\/div>
\"\"<\/a><\/div><\/div>
<\/div>
\"\"<\/a><\/div><\/div>
<\/div>
\"\"<\/a><\/div><\/div>
<\/div>
\"antonicin<\/a><\/div><\/div>
<\/div>
\"antonicin<\/a><\/div><\/div>
<\/div>
\"antonicin<\/a><\/div><\/div>
<\/div>
\"antonicin<\/a><\/div><\/div>
<\/div><\/div><\/div>
<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>
<\/div><\/div><\/div>
<\/div>
<\/div><\/div>
<\/div>

O \u017drnovnici<\/h2>\n<\/div>
<\/div>
<\/div><\/i><\/span>
<\/div><\/div>
<\/div>

Isto\u010dno splitsko podru\u010dje, od centra udaljeno 11 km. Stanovnika \u00a0ima 3200. Smje\u0161tena je u zale\u0111u Peruna<\/span> (visina 440 m), uz rijeku \u017drnovnicu<\/span> (duljina ne\u0161to vi\u0161e od 5 km).<\/p>\n<\/div>

\"Zrnovnica\"<\/a><\/span><\/div>
<\/div>
<\/div><\/div>
<\/div>

Perunov masiv odsijeca \u017drnovnicu od mora pa se mjesto doima vi\u0161e \u2018zagorskim\u2019, premda je morska obala na svega nekoliko kilometara. Perunov paravan na jugoistoku zaklanja dio zimske sun\u010deve putanje skra\u0107uju\u0107i svijetli dio dana za nekoliko sati te stvara dojam odvojenosti i izoliranosti. Ljetni dani u \u017drnovnici su svje\u017eiji i ugodniji, a posebno no\u0107i zbog ovakvog reljefa i utjecaja rijeke.<\/p>\n<\/div>

\"Gora<\/a><\/span><\/div>
<\/div>
<\/div><\/div>
<\/div>

U sredi\u0161tu mjesta je \u017eupna crkva Uznesenja Bla\u017eene Djevice Marije<\/span> s grobljem. Crkva je izgra\u0111ena 1768. na temeljima starije crkve, vjerojatno iz 1302, a ova jo\u0161 starije.<\/p>\n<\/div>

\"Crkva<\/a><\/span><\/div><\/div>
<\/div>
<\/div><\/div>
<\/div>

Reljef na sjeverozapadnom uglu crkve<\/span> pobu\u0111uje zanimanje zbog znanstvene reinterpretacije po kojoj jaha\u010d na reljefu ne bio bio sv. Jure ve\u0107 staroslavenski bog Perun. To bi ujedno bio jedini figuralni prikaz Peruna u slavenskom svijetu. Prekoputa je tzv. crveni trg<\/span> sa spomenikom iz NOBa autora Marka Ostoje.<\/p>\n<\/div>

\"Konjani\u010dki<\/a><\/span><\/div>
<\/div>
<\/div><\/div>
<\/div>

Gra\u010di\u0107<\/span> je brda\u0161ce na sjeveru \u017drnovnice pod masivom Mosora. Nakon otprilike 1.5 kilometra uspinju\u0107om cestom od sredi\u0161ta mjesta, desno skretanje na jug vodi do ostataka gradine skrivene u borovom \u0161umarku. Anti\u010dka povijesna epizoda Gra\u010di\u0107a nije istra\u017eena, a pretpostavlja se da je tu ubikacija\u00a0naselja Unione id est Musaro. Crkvica sv. Mihovila<\/span> potje\u010de iz ranog srednjeg vijeka, a neki skulpturalni elemetni koji su u nju ugra\u0111eni jo\u0161 su stariji. Najnovija istra\u017eivanja (arheolog Milo\u0161evi\u0107) ve\u0107 spomenuti reljef praslavenskog boga Peruna datiraju u 8. stolje\u0107e, a pretpostavljaju da je uzet upravo iz ove ranogoti\u010dke crkvice i bio ugra\u0111en u zid mjesne \u017eupne crkve.<\/p>\n<\/div>\"Sv.<\/a>

<\/div>
<\/div><\/div>
<\/div>

Tribi\u0161\u0107e<\/span>, udaljeno oko 400 metara uz cestu prema Mosoru, kod kamenice s izvorskom vodom, lokalitet \u010dije ime (treba je \u017ertva na staroslavenskom) upu\u0107uje na slavenski pretkr\u0161\u0107anski mitsko-religijski kontekst. Uz malo ma\u0161te mo\u017ee se opaziti kao stijena koja s zapada zagra\u0111uje lokalitet, Ka\u0161telina, ima siluetu zmaja. Iz njegovih usta, u dnu, izbija voda. Lokalitet je u fazi ure\u0111enja.<\/p>\n

(Eko-etno) selo Mihanovi\u0107i<\/span> je do prije 50-ak godina bio stalno naseljen zaseok. Obilje\u017eena planinarska staza, stari seoski put, po\u010dinje stotinjak metara iza Tribi\u0161\u0107a. Dijelom je veoma strma budu\u0107i da savladava visinsku razliku od oko 250 m, a uspon njome traje oko 45 min. Isto\u010dno od Mihanovi\u0107a je stalni izvor pitke vode, Sedrenik<\/span>, i ne\u0161to dalje zaseok Loli\u0107i<\/span>. U oba je zaseoka nekoliko ku\u0107a obnovljeno i koriste se kao vikendice.<\/p>\n

Visoka ambijentalna vrijednost, prekrasna panorama, izleti\u0161te.<\/p>\n

Sa Sedrenika i iz Mihanovi\u0107a vode planinarski putovi do Lugarnice<\/span>, planinarskog objekta na zapadnom dijelu Mosora, te do Pl. doma Umberto Girometta na Ljuva\u010du<\/span>.<\/p>\n

Protupo\u017earni makadamski put nedavno je povezao ove zaseoke s mjestima Sitno Gornje<\/span> (550-600 m\/nv) na istoku te Ku\u010dine<\/span> na zapadu.<\/p>\n<\/div>

Dvori<\/span> bi po svom polo\u017eaju i vrijednosti trebali biti za\u0161ti\u0107eni kao ekolo\u0161ka i kulturolo\u0161ka zona zbog starih, na\u017ealost, prili\u010dno zapu\u0161tenih zgrada i mlinova, te predivne prirode. Tu se nalaze istare gra\u0111evine koje svoja imena trebaju zahvaliti turskim osvaja\u010dima, premda oni s njima vjerojatno nemaju ni\u0161ta: turski most i turska kula<\/span>.<\/p>\n<\/div>\"Dvori\"<\/a>

<\/div>
<\/div><\/div>
<\/div>

3 km izvan mjesta s ceste polazi planinarski put do crkvice sv. Jure iz IX. st. na Perunskom<\/span>\u00a0oko 500 \u00a0m\/nv). U svjetlu recentnih spoznaja o pretkr\u0161\u0107anskoj religiji Hrvata, ovaj je sveti Juraj kr\u0161\u0107anska interpretacija Peruna (ina\u010de \u010de\u0161\u0107e njegova sina Jarila). Kultna tradicija lokaliteta je vjerojatno jo\u0161 starija, na \u0161to ukazuje duga gradina unutar koje je smje\u0161tena crkvica. Na susjednom vrhu je i golema obredna gomila Oblo\u017eenica<\/span>. Ovo je jedna od mitsko-pou\u010dnih staza \u010dije je ure\u0111enje u tijeku.<\/p>\n<\/div>\"Sv.<\/a>

<\/div>
<\/div><\/div>
<\/div>

S vrha se pru\u017ea panoramski pogled. Prepoznajte s vrha Zmijin kamen u podno\u017eju<\/span>.\u00a0To je perun Perunov protivnik Veles kojeg je gromovnik upravo s ovog vrha ubijao gromom i strijelom.<\/p>\n<\/div>\"Zmijin<\/a>

<\/div>
<\/div><\/div>
<\/div>

U rijeci se mogu na\u0107i kalifornijska pastrva i endemska vrsta mekousne pastrve \u201esolinke\u00bb<\/span> koja je prenesena iz rijeke Jadro i bolje se udoma\u0107ila nego u mati\u010dnoj rijeci: Salmothymus obtusirostris salonitana Karaman, 1926.<\/p>\n

Jo\u0161 se mo\u017ee na\u0107i i jegulje<\/span>, vrhunskog specijaliteta, ali na\u017ealost, usljed jo\u0161 nedostaju\u0107eg kanalizacijskog sustava postoji opasnost od eurotrifikacije korita \u0161to se ve\u0107 uo\u010dava nizvodnije, te posljedi\u010dno i opasnost po biologiju rijeke.<\/p>\n

O kultivara u \u017drnovnici je razvijeno maslinarstvo dok je vinogradarstvo prakti\u010dki posve zapu\u0161teno. Posebnost je sorta jabuke, zvana \u201ebo\u017ei\u0107na\u201c<\/span> izuzetnih nutricionisti\u010dkih i kulinarskih vrijednost \u0161to \u0107e se poku\u0161ati za\u0161tititi i komercijalizirati kao jedan od brandova mjesta.<\/p>\n

Mogu\u0107nosti kulinarske ponude, zbog \u010disto\u0107e zraka i zemlje su ogromne, samo ih treba iskoristiti.<\/p>\n

U mjesto postoji mogu\u0107nost brdskog biciklizma po navedenoj protupo\u017earnoj stazi, te planinarenja, penjanja i \u0161etnje<\/span>. Na Mosoru su stasale generacija poznatih planinara i alpinista, svakako najpoznatiji je Stipe Bo\u017ei\u0107<\/span>.<\/p>\n<\/div>\"Pogled<\/a>

<\/div>
<\/div><\/div>
<\/div>
\"Vilar\"<\/a><\/div><\/div>
\"karta\"<\/a><\/div><\/div>
<\/div>
\"Prema<\/a><\/div><\/div>
\"Pogled<\/a><\/div><\/div>
<\/div>
\"Zmijin<\/a><\/div><\/div>
\"Rijeka<\/a><\/div><\/div>
<\/div>
\"Antonicin<\/a><\/div><\/div>
\"Most<\/a><\/div><\/div>
<\/div>
\"Nov\u010di\u0107<\/a><\/div><\/div>
\"\"<\/a><\/div><\/div>
<\/div>
\"Pogled<\/a><\/div><\/div><\/div>
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t